KO JE NJEGOVOM MAJKOM?
Donacija spermatozoida je još od davnina više korišćena i sasvim jednostavna metoda kod procesa veštačke oplodnje. Donacija jajnih ćelija je novija, manje korišćena, složenija – i kontroverznija metoda. U nekim zemljama je zabranjena, međutim, evropski zakoni je dozvoljavaju. Pruža mogućnost da i žene sa disfunkcionalnim jajnicima zatrudne. O donaciji jajnih ćelija razgovaramo sa embriologom Mgr. Ingrid Zabloudilovom sa klinike reproduktivne medicine ReproMedica.
U kakvim slučajevima dolazi u obzir donacija jajnih ćelija?
Kod žena, kod kojih nedostaju ili prevremeno otkažu jajnici, ukoliko jajnici ne reaguju na hormonsku stimulaciju, kod žene, koje su bile podvrgnute onkološkom lečenju, ili kod žena, kod kojih postoji rizik od genetski prenosivih oboljenja. Takođe, donacija jajnih ćelija dolazi u obzir kod starijih žena, kod kojih jajnici ne funkcionišu na odgovarajući način ili uopšte, ali su u stanju da nose dete u materici.
Žene, koje su spremne da doniraju jajne ćelije, pretpostavljam da nije tako mnogo kao mladih muškaraca, koji sasvim jednostavno doniraju spermatozoide. Hoće li svaka žena, kod koje to dolazi u obzir, dobiti doniranu jajnu ćeliju?
U pravu ste, to zaista predstavlja problem na klinikama reproduktivne medicine, postoje liste čekanja, što znači da žene primaoci ponekad čekaju duže od godinu dana dok se ne pronađe odgovarajuća donatorka jajnih ćelija. Međutim, na našoj klinici smo uradili suprotno – na prvom mestu smo napravili bazu podataka ispitanih i lekarom pregledanih donatorki jajnih ćelija. Kada je to potrebno, one su spremne da dođu na kliniku i da se podvrgnu procesu donacije, tako da žena primalac ne mora da čeka, već je odmah uvrštena u program lečenja.
Da bi bili uvršteni u bazu podataka, pretpostavljam, da nije dovoljno samo da se prijavite. Kojim sve pregledima mora biti podvrgnuta obećavajuća donatorka jajnih ćelija?
Različitim pregledima – od osnovnog ginekološkog pregleda do testova na polno prenosive bolesti (HIV, citomegalovirus, žutica tipa A i B, sifilis, hlamidija) do genetskog pregleda, koji uključuje ispitivanje kariotipa i cistične fibroze.
Mogu li donatorkama biti žene koje još nisu rodile? Verujem da, u takvom slučaju, za ličnu upotrebu imaće urađeno besplatno genetsko ispitivanje, koje se uobičajeno ne obavlja?
Prednost je ukoliko je žena već rodila, ali to nije uslov. Starosna granica na našoj klinici je od osamnaest do trideset tri godina.
Da li se kod donacije jajnih ćelija uzima u obzir i to, da donatorka bude kompatibilna sa ženom primaocem? Kako bi dete koje se rodi iz donirane jajne ćelije, što više ličilo na ženu, koja će da ga rodi i bude njegovom majkom?
Krvna grupa i Rh faktor se moraju podudarati, pored toga i donatorka i žena primalac popunjavaju upitnike, u kojima se navodi izgled, boja kože, kose, očiju. Idealan slučaj je ako donatorka u upitniku popuni što više podataka o sebi. Takođe, i žena primalac može imati različite zahteve, koje se odnose na hobi, karakter, obrazovanje. Na našoj klinici zahtevamo minimalno strednjoškolsko obrazovanje. Zahvaljujući kompleksnoj donatorskoj bazi podataka na našoj klinici, možemo osigurati ženi primaocu skoro 100 % usklađenost potrebnih spoljnih znakova, ali i karaktera i interesovanja sa donatorkom. Većina donatorki su studentkinje ili apsolventkinje visokih škola ili žene na porodiljskom odsustvu.
To su žene, kojima je potreban novac. Da li se donacija jajnih ćelija plaća?
Po zakonu, donacija jajnih ćelija je dobrovoljna i besplatna. Međutim, nadoknađujemo troškove vezane za donaciju jajnih ćelija do maksimalno 1000 evra.
Da li su potencijalne donatorke upoznate sa mogućim rizicima intervencija?
Naravno, tokom konsultacije sa lekarom, biće im objašnjeni svi potencijalni rizici. Međutim, verovatnoća komplikacija je mala. Kao najčešća komplikacija može se javiti sindrom hiperstimulacije jajnika, koji predstavlja burnu reakciju jajnika na njihovu prethodnu hormonsku stimulaciju, kada sazreva veliki broj folikula. Kao simptomi ovog sindroma mogu se javiti blagi bolovi u donjem delu abdomena i osećaj nadutosti.
Kroz koje sve faze prolazi proces doniranja jajnih ćelija?
Nakon dolaska na našu kliniku, donatorka će imati konsultaciju sa lekarom a zatim će morati da se podvrgne 10-dnevnoj stimulaciji jajnika u kojima će se kao rezultat proizvesti više jajnih ćelija. Donatorka će primenjivati injekcije kod kuće, a kod nas će doći tri – četiri puta na kontrolu, gde će se proveravati rast jajnih ćelija. Na dan aspiracije (vađenja) jajnih ćelija, donatorka na prazan stomak dolazi na kliniku, kada će joj se u kratkoj potpunoj anesteziji sakupiti jajne ćelije, a njihov broj i kvalitet se odmah proveravaju u laboratoriji. Nakon dva – tri sata donatorka može da ide kući. Sakupljene jajne ćelije se zatim oplode sa spermatozoidima partnera žene primaoca. Trećeg do petog dana nakon oplodnje, obavlja se transfer jednog do dva embriona u matericu žene primaoca. Ostali embrioni se zamrzavaju u slučaju njihovog korišćenja u sledećem ciklusu, ukoliko će ovaj ciklus biti neuspešan. Takođe, moguće je čuvanje i skladištenje embriona dve – tri godine (za nadoknadu), ukoliko se roditelji odluče za sledeće dete.
Šta mislite šta motiviše žene da se prijave i doniraju svoje jajne ćelije kada znaju da to nije jednostavna procedura i da rizik postoji, čak i ako je minimalan?
Uglavnom navode da je to zbog toga, što imaju tu mogućnost da pomognu parovima bez dece. Finansijska nadoknada vezana za proces donacije jajnih ćelija nije mnogo u poređenju sa tim, kroz šta sve moraju da prođu.
Mogućnost pomoći drugima bi bila sasvim razumljiva, ukoliko bi donatorka time pomogla svojoj sestri ili drugarici. Da li to zakon dozvoljava?
Prema zakonu donacija mora biti anonimna za obe strane i mi se toga strogo pridržavamo na našoj klinici. Iako su žene zainteresovane za takvu mogućnost, mi im to u bilo kakvom slučaju ne možemo uslišiti. Sestra ili drugarica može iz solidarnosti postati donatorka jajnih ćelija, ali biće uvrštena u donatorsku bazu podataka i njenu jajnu ćeliju će dobiti anonimna žena primalac.
Pripremila: Ľudmila Grodovska (časopis Slovenka)